utorak, 04.03.2008.

Duhan

Droga broj 1. u Hrvatskoj neosporno je nikotin. U našoj maloj zemlji ima oko 1.500.000 ovisnika o duhanu, oko 36% muškaraca i blizu 32% žena. Postotak pušača ne opada. «Jači» smo u tome od razvijenih zemalja (oko 20%). Dodajmo tomu, da tamo postotak pušača opada, pušač postaje građanin drugog reda, šteti drugima, nekulturan je…

Najveća zabluda u svijetu pušača duhanskih cigareta je, da se pušenje može kontrolirati i po želji bez problema prekinuti. No, ovisnost o nikotinu vrlo je jaka, tek nešto slabija u intenzitetu od heroinske ovisnosti.

Riječ "duhan" je balkanski turcizam arapskog porijekla i znači "dim". To je najčešće jednogodišnja biljka iz porodice Solanaceae koja se od ostalih kultiviranih vrsta iz ove porodice (paprika, paradajz, krompir i dr.) razlikuje po tome što joj je vodeći alkaloid nikotin po čemu je i cijeli rod dobio naziv Nicotiana.U rodu Nicotiana identificirano je oko 70 vrsta ali samo dvije imaju komercijalni značaj: Nicotiana tabacum L. i Nicotiana rustica L. Nicotiana tabacum potječe iz andskog dijela Južne Amerike, a danas se uzgaja u preko 120 zemalja na svih 5 kontinenata, ukupne proizvodnje od preko 6 milijuna tona. Ljudi u velikom broju postaju ovisnici iako nikotin nema neki prepoznatljivi psihotropni učinak.

Najčešće se upotrebljava kao cigareta ili lula za pušenje, ali postoji i prah za šmrkanje, te komadići za žvakanje.
U svijetu postoji oko 1,2 milijarde pušača. Polovica njih umre prerano od raka, bolesti srca, emfizema i drugih bolesti povezanih s pušenjem.
Iz analize stručnjaka tijekom 20 do 30 godina istraživanja, pasivno pušenje za 20 posto povećava rizik od raka pluća.
Dim cigarete u sebi nosi nikotin, smolu, ugljični monoksid i još neke druge plinove. Samu ovisnost izaziva nikotin, ali svi sastojci cigarete opasni su za ljudski organizam. Ovisnost se vrlo brzo stječe, a tolerancija je relativno visoka. Od nekoliko cigareta do četrdesetak dnevno, stiže se brzo.
Uz pozitivni osjećaj stimulacije, kratkoročni negativni učinci su, ubrzan puls, povišen tlak, hladnoća kože i površinskog sloja, smanjuje se apetit. Izdržljivost i kondicija znatno su slabiji. Pušači češće posežu za cigaretom u stresu, pri umoru ili kad su nesigurni.
Štetne posljedice duhana znatno su veće nego što to znaju pušači. Ako i znaju, ne žele to priznati sami sebi. Hrvatska je u svjetskom vrhu po potrošnji duhana. Blizu 2100 cigareta (105 kutija) popuši prosječno svaki građanin Hrvatske (teoretski; i pušači i nepušači). To je zaista respektabilna brojka. Ukoliko 105 kutija pomnožimo s 4,5 milijuna stanovnika i s prosječnom cijenom kutije cigareta – dobit ćemo milijardsku vrijednost popušenog otrovnog dima. A, od posljedica nikotina u Hrvatskoj, godišnje umire 14000 stanovnika. Posljedice su sljedeće: češći srčani infarkt, češći rak pluća, infekcija pluća, moždana kap, stvaranje krvnih ugrušaka, bronhitis, bolesti arterija (moguća gangrena uz amputaciju stopala i šaka), čir na želucu, rak ždrijela, usta…
Duhanske posljedice se progresivno povećavaju u kombinaciji s alkoholom ili s drugim narkoticima. Jasno je da i broj cigareta, kao i kvaliteta, utječu na intenzitet posljedica. Više cigareta brža smrt. Svaka cigareta skraćuje život za šest do sedam minuta.
Pušenje cigareta prvi je korak u kretanju na stazu droga. Vrlo su rijetki heroinski ovisnici koji ne puše cigarete i koji nisu pušili u ranoj mladosti. Mladi pušači u prosjeku slabiji su učenici, pokazuju devijantnija ponašanja od svojih vršnjaka, te su kasniji skloniji delikvenciji i kriminalu.
Kod rađanja, nikotinske ovisnice donose manju i lakšu djecu, koja su i sklonija obolijevanju od različitih infekcija. Povećan je i rizik od spontanog pobačaja, kao i rođenja mrtvog novorođenča.
Moralni aspekt pušača također je negativan, jer je nedvojbeno dokazano da pasivno pušenje šteti okolini, pa su nedužni nepušači u njihovoj blizini izloženi riziku obolijevanja od svih pušačkih bolesti i posljedica. Zbog toga etički je nedopustivo pušiti u zajedničkim prostorijama. Pušenje uzrokuje velike štete svima, ovisnicima, okružju, zajednici i obitelji.
Žalosno je i hipokritično što država zbog ubiranja poreza na duhan, dozvoljava ubijanje i bolest velikog broja svojih građana, odgovorna je za veliki broj prometnih nesreća zbog legalnog duhana, odgovorna je za izgorjele šume, stanove, i druge zgrade.
U SAD i u drugim kulturnijim (nažalost to moramo konstatirati!) zemljama znatno je jača kampanja protiv duhana nego kod nas. Sve češća zabrana je pušenje čak i na ulicama.
Ovisnici o duhanu uglavnom prestaju pušiti od straha (infarkt, moždani udar, rak…, kad im se to dogodi), a najčešće nakon smrti.
Uvjeravanja da se "ne smije pušiti!", nema nikakve svrhe, čak je i kontraproduktivno. Jedino ispravno je educirati, objektivno iznijeti podatke o dokazanim posljedicama. Pa tko želi, neka izvoli!

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.